субота, 22. август 2020.

Кечап српски без отрова (парадајахуаска)

 


Kečap je još jedan od proizvoda koji se automatski dovodi u vezu sa Amerikom, koja mu nije prava domovina, ali je doprinela njegovom usavršavanju i širenju, što je bio slučaj i sa televizijom, automobilom ili žvakaćom gumom. Kao što su svojevremeno automobile, TV-programe ili žvake doveli do savršenstva, oni – Ameri, nemačkog porekla – od jednog opskurnog dalekoistočnog začina napravili su ono što se danas nalazi na svakom stolu svakog bifea, lokala sa brzom hranom, pa i otmenijih restorana širom planete – onu gustu, crvenkastu smesu, koja i od bezukusnog plastičnog hamburgera može da napravi barem nešto pikantniji plastični hamburger.

A kad uskoro u nas i poslednji preostali "Mek" zamandali svoje sterilne dveri i napusti nebeski narod, samo će nas još prazne plastične ili staklene bočice raznih kečapa podsećati na neku ne baš tako lošu prošlost. No, svi ti kečapi koji su dospeli do nas tek su puki surogati i lažnjaci. Gurmani amerikanske provenijencije i neće okusiti ništa što nije pravi Heinz Tomato Ketchup koji je usput zabranjen u nekoliko zemalja zbog nedovoljne količine paradajza a prevelikih količina E-621 MSG-a ili aditiva poznatog kao " bela smrt". O tome je ovde reč. Reč je o kečapu koji je simbol Amerike isto kao i Round-up, teflon i ostali najveći otrovi. 

"Đavolska stvar, taj crveni sos". Već i njegov glavni sastojak paradajz s pravom je nazivan rajskim plodom (rajčicom) i bio je simbol ljubavi i blaženstva. A šta bi se dobilo kada bi se ovaj sos pomešao, zaljutio i obogatio podjednako opasnim orijentalnim začinima. "Najvjerovatnije ludilo" – upozoravali su u prvoj polovini prošlog veka američki nutricionisti, koji se tada još nisu tako zvali.

Kečap u to doba još nije bio ovaj današnji. Tada je to bio začin pun raznoraznih sastojaka: ostriga, retkih pečurki, oraščića, raznih bobica, čudnih plodova, rena, piva, rakije itd., a nastao je na Dalekom istoku. U Kini je sos-začin nazivan ke-tsiap, a u Malaji kichop ili kechap. Izgovaralo se: "kecjap" ili "kičop"/kečap. Tada rajski paradajz još nije bio glavni sastojak.

Kečap od paradajza, kakav smo čak i mi upoznali, napravio je 1869. godine Henri Džon Hajnc (Henry John Heinz). Sedam godina kasnije, uče nas knjige starostavne, i posle nekoliko modifikacija, nastao je recept po kojem se i dan-danas priprema gusti sos: oljušteni celi plodovi zrelog paradajza zagrevaju se polako sa šećerom i sirćetom, a onda se u pravom trenutku dodaje strogo čuvana tajna mešavina raznih začina i mirođija.

Uspon g-dina Hajnca počeo je – a kako bi to drugačije i bilo kad je reč o sinu nemačkog seljaka – kiselim kupusom i renom. Porodica Hajnc je obrađivala, kao i toliki drugi nemački doseljenici onog doba, uzornu farmu u Pensilvaniji. Mlađahni Henri Džon nije kao ostali njegovi vršnjaci jurio kuniće i verao se po drveću. Radije se muvao po kuhinji i proučavao umetnost spremanja turšija i džemova. Sam je počeo da eksperimentiše, pa je tako nastao njegov specijalitet – posebna turšija koju je on krstio Pennsylvania Dutch.

H. Dž. je sa svega šesnaest godina već posedovao vlastite bašte, zapošljavao nadničare i osnovao sopstvenu firmu. U početku je snabdevao lokalne pijace Pitsurga kiselim kupusom, rendisanim renom i kiselim krastavčićima. Posao se razgranao, firma je jačala i uskoro je preduzetnik već bio poznat kao Pickle King – Kralj turšije.

Ali pravi uspeh će nastupiti tek sa kečapom. Svojom mešavinom začina Hajnc je pogodio u sridu (ne)ukus svojih američkih sugrađana – sočno, ne previše kiselo; pikantno, ali ne previše ljuto. Tako je nastao jedan od simbola Novog sveta, čije se ime, međutim, i u samoj Americi piše na dva načina, a u Britaniji na treći: Ameri pišu ketchup ili catsup, a Englezi catchup. Izgovor je isti, kao i ukus.

Uskoro su počele da niču fabrike ovog novog industrijskog proizvoda. Prva je bila u Ajovi, jer je tamo rastao najkvalitetniji paradajz. Hajncovi stručnjaci su uskoro razvili nove, posebno za izradu kečapa pogodne vrste rajskog ploda. I svi ostali sastojci morali su da budu prvoklasni. I tako već više od stoleća.


Kao što je ukus pravog "Hajncovog" kečapa nezamenljiv, tako je originalno i pakovanje sosa. Klasična "Hajncova" flašica je osmougaona, ima prepoznatljivu etiketu i nastala je krajem prošlog veka. Ona je pravi primer primenjenog Art nuvoa ili Jugendstila i jedno od vrednih dostignuća industrijskog dizajna. Pored prepoznatljive ambalaže, stari Hajnc je blagovremeno osetio moć uspešne reklame i ćar od nje. Tako je prva električna svetleća reklama, koja je 1900. godine zasijala na jednoj njujorškoj fasadi, bila za Heinz Tomato Ketchup.

U Evropu kečap masovno dolazi tek sa Danom D i iskrcavanjem Dži-aja na obale Francuske 1944. godine. On je prethodio pobedonosnom pohodu hamburgera i već pedesetih godina se nalazio na trpezama Zapadnoevropljana. Kulinarski ne baš najinventivniji Nemci – oni zapadni – stvorili su večni spomenik nemačko-američkom prijateljstvu, dodajući jenkijevski sos svojim pruskim prženim kobasicama. Tako je nastao hladnoratovski specijalitet Currywurst mit Ketschap – pržena kobasica, kari i kečap – koji se obavezno jede s nogu posle ponoći na Kurfurstendammu u zapadnom delu (ne)ujedinjenog Berlina.

Ljubitelje pravog "Hajncovog" kečapa nije teško prepoznati. Osim mišićavih ruku – od mućkanja bočice – njihove košulje su redovno uflekane crvenom tekućinom. Pre upotrebe promućkati – osnovno je pravilo za kečap. Flašica se otčepi, okrene naglavačke i onda se napeto čeka da li će prve količine sosa pasti na tanjir, na stolnjak ili na košulju (pantalone/suknju). Taj ljubitelj se neće ni za živu glavu koristiti kečapom iz plastične boce, ili iz tube – već isključivo iz staklene flašice.


Kečap se konzumira meračeći, jer ako je on jedini spas jelu, to treba ceniti. Kad se osećajno otvori metalni patent-zatvarač i bočica okrene naopačke, mora se čuti onaj "plop" – zvuk koji je dokaz da je boca do tada zaista bila hermetički zatvorena. Jer, pravi i kvalitetni kečap nije tek "paradajz-sos" i ne sme da sadrži nikakve konzervanse. Jedino ono malo sirćeta daje sosu jednogodišnji rok trajanja. Kad ste načeli bočicu "Hajnca", sadržaj morate konzumirati za šest nedelja. Ako toliko dugo potraje.



Kako god izbegavajte E-621 MSG ili belu smrt aditiv(poboljšivač ukusa) koga u industrijskom kečapu ima najviše. 

петак, 14. август 2020.

Vasa Pelagić-Narodni učitelj-Natura kutak Niš-018/42-45-096 - Obilićev venac 20, Niš-064/11-377-93



Pelagićevo delo „Lekovito bilje i narodni učitelj “ svojevrsni je zbornik lekovitog bilja ne samo iz naših krajeva, već sa čitavog Balkana. Knjiga se može smatrati neophodnim štivom za svaki dom ‒ kao prva pomoć kad bolest već nastupi ili kao način da se ona spreči.

Može se opisati kao Biblija lekovitog bilja, korisnih saveta i praktičnih predloga za lečenje narodnom medicinom. Ili pak kao bukvar zdrave hrane neophodne za pravilno funkcionisanje čovekovog organizma. Kako god da je definišemo, knjiga „Lekovito bilje i čajevi“ ne prestaje da budi pažnju čitalaca ni nakon jednog veka svog postojanja, time nam dokazujući da potreba čoveka ka stalnom napretku je večno živa vatra, čiji se oganj nikad ne gasi.
Dostupno na internetu za besplatno preuzimanje.



 

уторак, 16. јун 2020.

Organska kafa - NIŠ NATURA KUTAK NIŠ OBILIĆEV VENAC 20 / TEL / +381 18 42 45 096 -

Kafa i njena magičnost





Većina nas ne može da zamisli svoj dan bez kafe, ali nije oduvek bilo tako- čovečanstvo u blagodetima kafe uživa tek nešto više od 700 godina. Prvi pisani podaci o kafi pojavili su se sredinom 15. veka u Sufijskim manastirima u Jemenu, na jugu arabijskog poluostrva. Odatle je kafa osvojila ceo islamski svet, a zatim se proširila Evropom, ali ostaje nepoznato ko je i kada napravio prvu šolju popularnog napitka.

Teško je odrediti tačno vreme otkrića ove izuzetne biljke za koju sa sigurnošću možemo da kažemo da je univerzalni napitak i najpopularniji stimulans na svetu koji možete naći na bilo kojoj tački Zemljine kugle. Kafa je posle vode drugi najpopularniji napitak na svetu, a ime je dobila po oblasti u kojoj je pronađena – Kafa u Etiopiji.


Jedna od prvih legendi o kafi potiče od Homera, tačnije iz „Odiseje”. Kako bi utešila Telemaha, lepa Jelena poslužila je Odisejevog sina vinom i izvesnom tamnom tečnošću koju Homer naziva „nepenthes”. Taj čudesni crni topli napitak ublažavao je bol i uspevao da otera svaku tužnu misao… Da to možda nije bila kafa?

Pre mnogo, mnogo vekova – kako glasi još jedna priča o kafi – Indijac po imenu Baba Budan, poslom je došao na tlo današnje Saudijske Arabije. U blizini Crvenog mora prvi put je spazio biljku od čijih se plodova mogao napraviti neobičan napitak. Ljudi su ga u tom delu sveta pili još od 7. veka… Međutim, kad je zatražio da kupi biljku, domaćini su ga ljutito odbili! Kad nećete milom, onda ćete silom! Baba Budan ukrao je sedam zrna kafe i krišom ih stavio u svoj pojas. Čim je stigao kući, posadio je seme. Biljku koja je nikla niko pre toga nije video u Indiji.


Postoji nekoliko legendi o otkriću kafe, a jedna od najpopularnijih govori o pastiru Kaldiju iz Etiopije koji je živeo u 9. veku. Jednog dana Kaldi je primetio da se njegove koze ponašaju čudno- nakon što bi pojele nekoliko bobica sa neobičnog žbuna, počele bi da skaču i igraju po polju. Kaldi je i sam probao bobice i bio oduševljen energijom koju je od njih dobio. Odneo ih je u obližnji manastir, ali monasi su bili nepoverljivi i bacili su bobice u vatru. Dok su gorele, opojni miris koji su proizvodile zainteresovao je monahe koji su izvadili ispržena zrna iz vatre. Samleli su ih i pomešali sa vrućom vodom, i tako je nastala prva šolja najpopularnijeg napitka na svetu. Mnoge verzije ove priče zapisane su u „Hiljadu i jednoj noći”.

​Druga verzija o Kaldiju kaže da je Kaldijevo stado koza koje je paslo visoko u planinama bilo je neumorno i izgledalo je da se nikada ne odmara, zbog čega je siroti dečak morao da bude stalno budan. Iz tog razloga požalio se nekom kaluđeru iz obližnjeg manastira. Ovaj je prateći stado utvrdio da se koze hrane nekim crvenim bobicama sa grma kojih je bilo dosta u tom kraju. Probao je par zrna i istog trenutka je osetio ogromnu energiju. Nabrao je zrna i odneo u manastir. Starešina manastira je, shvatajući moć ove crvene bobice, naredio monasima da žvaću bobice tokom dugih noćnih molitvi kako bi ostali budni.

Kaldi sa svojim stadom
Korisne efekte kafe je spoznao već u 10. veku doktor Al Razi. Krajem 15. veka, putnici koji su se vraćali iz Arabije su proširili kafu po Bliskom i Srednjem istoku i Magrebu. Arapi su čuvali tajnu uzgajanja i pripremanja kafe, ali su je Indusi ipak uspešno prošvercovali i počeli da je gaje u Indiji. Godine 1555. dvojica Sirijaca su prvi put donela kafu u Carigrad. Tu je otvorena i prva Kafana koja je služila kao uslužni objekat u kome se pripremala i služila kafa, a vremenom je postala osobitost socijalne kulture. Iz Carigrada je kafa u 17. veku dospela u Mletačku republiku odakle se proširila Evropom. Godine 1645. je otvorena prva kafana u Italiji.

U engleskoj je prava kafana otvorena 1650 u Oksfordu. Do 1675. otvoreno je više od 3000 kafana u Engleskoj. U Parizu je prvu kafanu otvorio Jermenin Paskal. Kafa je ubrzo postala popularnija od vina u Francuskoj i čaja u Engleskoj. U Beču, prva prodavnica koja je prodavala kafu je otvorena 1683. godine, kada je Srbin Franjo Đura Kolčić, posle propasti turske vojske u Veličkom bečkom ratu jeftino otkupio ogromne zalihe ove biljke koje je zaostalo u zaplenjenoj turskoj komori. Zahvaljujući njemu, bečke dame su se ubrzo oduševile egzotičnim ukusom rasanjujućeg napitka, pa je po ugledu na građane najmoćnije države tadašnjeg sveta, sva srednja Evropa počela da pije kafu.

U više od 45 zemalja širom sveta kafa se komercijalno uzgaja. Danas, sedam lationoameričkih država daje oko 85 svetske proizvodnje kafe, a samo Brazil proizvodi trećinu svetske kafe. Industrija kafe u Brazilu zapošljava više od 5 miliona ljudi te zemlje. Većina njih zaposlena je na poslovima kultivisanja i branja više od 3 milijarde zasada biljaka kafe. U ogromnoj svetskoj industriji koja se bavi proizvodnjom kafe zaposleno je oko 20 miliona ljudi, a kafa je postala drugi najvažniji artikal u svetskoj trgovini – posle nafte.

Poreklo kafe je vezano i za Etiopiju i narod Oromo koji je nastanjivao te krajeve. Biljka kafe je sastavni deo njihovih religijskih verovanja po kojima je prva biljka nastala od suza bogova i ima magično dejstvo. Zbog toga se na grobove preminulih čarobnjaka uvek sadio žbun kafe. Legenda govori o Omaru, svešteniku koji je imao sposobnost da molitvom leči ljude. On je jednom prilikom bio prognan u pustinju, gde je živeo u pećini i bio na ivici gladi, sve dok nije probao da jede bobice žbunja koje je raslo oko pećine. Pošto su bile gorke, probao je da ih ispeče, ali su pocrnele i stvrdnule se. Nakon toga ih je skuvao u vrućoj vodi i dobio crni napitak koji mu je povratio energiju i omogućio mu da preživi danima bez ičega sem kafe koju je upravo otkrio. Zahvaljujući otkriću čudesnog, lekovitog napitka koji vraća snagu, Omar je pozvan da se vrati kući i proglašen za sveca.

​Muslimani imaju sopstvenu verziju o poreklu kafe, ništa manje živopisnu. Ona nas vraća na kraj VI ili na početak VII veka kada Alah posredstvom svog Arhanđela Gavrila pokloni Muhamedu, s ciljem da ga izleči i da mu podari snagu da stvori Islam, jednu biljku iz svog nebeskog voćnjaka. Muhamed od nje stvori napitak, crn kao kamen Kaba u Meki i nazva ga gohwati što znači „eliksir”. I to kakav eliksir! Njime se Muhamed hvalio da može da zadovolji 40 žena iz svog harema i da može da izbaci iz sedla isto toliko konjanika. Na povratku, Arhanđel Gavrilo baci iznad jedne usamljene doline jedno zrno kafe koje je zaboravio u svom džepu. Zrno je raslo, pustilo koren i tako nastade stablo kafovca.
Turci su neosporno učinili mnogo na uvođenju kafe kao napitka. Zbog zabrane uživanja u alkoholu oni proglašavaju kafu za „vino Islama”. Tako se verovalo da pijenje ovog napitka obezbeđuje muslimanu ushićenje pre nego što uđe u raj (onaj ko umre s kafom u želucu ne izlaže se opasnosti ognjenog pakla, jer kafa pobuđuje dobrotu i podstiče uspeh pobožnih).


Kafa u Evropi

Veruje se da je prvi evropski kafedžija bio Georg Kolčicki (1640–1694), Ukrajinac poljskog porekla i pravoslavne vere. Njegov život liči na pustolovni roman. Rođen je u ukrajinskom gradu Samboru, bio je trgovac, špijun, diplomata i vojnik. U mladosti je naučio turski, pa se obreo u Beogradu kao prevodilac u srpskom ogranku Austrijske orijentalne kompanije. I sam kafopija, u Beču je krajem 1683. godine, nedaleko od Katedrale svetog Stefana, otvorio prvu kafanu, tačnije – kafe, mesto gde se mogla piti prava turska kafa.

​Turci su stigli do kapija Beča, a turska kafa je osvojila Beč. Istini za volju, da bi udovoljio ukusu Bečlija, Kolčicki je u tursku kafu dodavao med i mleko. Njegova čuvena kafana nosila je naziv „Hof zur Blauen Flasche” („Kuća ispod plave boce”). Lukavi Kolčicki je, inače, za vreme turske opsade Beča uspeo da se kao špijun izvuče i prođe tursku stražu. Bio je obučen u tursku odeću i sa svojim vernim slugom, izvesnim Mihajlovićem (!), pevao stare pesme!
Kupite organsku 100% čistu kafu u prodavnici NATURA Kutak u Nišu i podsetite se na detinjstvo kada je deci rastao rep ako piju kafu. 

петак, 12. јун 2020.

VEČERNEE tablete - NIŠ -Ruska apoteka Niš ---- BILJNA APOTEKA NIŠ --- SUPER HRANA NIŠ - -- tel. +381641137793 --- "NATURA KUTAK" - - - ul. OBILIĆEV VENAC br. 20, Niš --- tel. +381665323446 - - - NAJVEĆI IZBOR ORGANSKIH PROIZVODA U SRBIJI-

VEČERNEE – za miran i opušten san



VEČERNEE dražeje, je dodatak ishrani na bazi biološki aktivnih sastojaka valerijane i hmelja koji doprinose mirnom i opuštajućem snu, kao i smanjenju nervoze, napetosti i uznemirenosti.

60 dražeja
Aktivni sastojci (1 dražeja): Sprašeni koren valerijane (Valeriana officinalis) 36 mg, sprašeni cvet hmelja (Humulus lupulus) 6 mg.
Ostali sastojci: Laktoza, saharoza, stabilizator: magnezijum-hidrogenkarbonat, sredstva protiv zgrudnjavanja: kalcijum-stearat, talk; melasa, ulje nane, boje: tatrazin, brilijant plava FCF, suncokretovo ulje, sredstva za glaziranje: pcelinji vosak.
Način upotrebe: Odrasli i deca starija od 14 godina: 1-2 dražeje tri puta dnevno uz obrok.
Napomena: Preporučena dnevna doza se ne sme prekoračiti. Dodaci ishrani se ne mogu koristiti kao zamena za raznovrsnu ishranu. Proizvod nije namenjen osobama mlađim od 14 godina, trudnicama i dojiljama. Proizvod može da utiče na sposobnost upravljanja mašinama i vozilima. Upotreba sa alkoholnim pićima i sedativima se ne preporučuje.
Zemlja porekla: Rusija

Sastojci VEČERNEE dražeja doprinose u slučajevima stresa, napetosti, poremećaja sna i anksioznosti.

Valerijana blago deluje na centralni nervni sistem, smanjuje razdražljivost i reguliše srčanu aktivnost.

Hmelj ima sedativna, diuretička, antikonvulzivna, analgetska i antibakterijska svojstva.

Ulje nane ima sedativno, smirujuće, blago antispazmodično delovanje.

U neizmenjenom obliku preparat se proizvodi od 1992.  godine i prema podacima Ministarstva zdravlja Ruske Federacije, ulazi u 5 najboljih i bezopasnih sredstava za spavanje

Ruska apoteka Niš ---- BILJNA APOTEKA NIŠ --- SUPER HRANA NIŠ - --  tel. +381641137793 --- "NATURA KUTAK" - - - ul. OBILIĆEV VENAC br. 20, Niš --- tel. +381665323446 - - - NAJVEĆI IZBOR ORGANSKIH PROIZVODA U SRBIJI-


петак, 22. мај 2020.

Pivski kvasac - NIŠ -Ruska apoteka Niš ---- BILJNA APOTEKA NIŠ --- SUPER HRANA NIŠ - -- tel. +381641137793 --- "NATURA KUTAK" - - - ul. OBILIĆEV VENAC br. 20, Niš --- tel. +381665323446 - - - NAJVEĆI IZBOR ORGANSKIH PROIZVODA U SRBIJI-







Pivski kvasac 200 g







Zemlja porekla: Srbija

Pakovanje: 200 g

Pivski kvasac u prahu - inaktivisan, odgorčen. Bogat proteinima, esencijalnim masnim kiselinama, vitaminima B kompleksa, mineralima i oligoelementima.


• svojstva:
Pivski kvasac je dijetetski proizvod dobijen inaktiviranjem, odgorčavanjem i sušenjem ostataka aktivnog kvasca kod proizvodnje piva. Izuzetno je bogat vitaminima B kompleksa ali sadrži i mnoge druge hranljive sastojke. Obiluje esencijalnim aminokiselinama a predstavlja i jedan od najboljih izvora gvožđa i hroma. Hrom je važan za normalno održavanje šećera u krvi pa se pivski kvasac preporučuje u dijetoterapiji dijabetičara.
Pivski kvasac pomaže u prevenciji i lečenju svih bolesti nastalih kao posledica nedostatka vitamina B kompleksa kao što su neuroze, neuralgije, stres, zamor kao i stanja povećanih fizičkih i psihičkih napora. Reguliše metabolizam masti i ugljenih hidrata i pozitivno utiče na smanjenje štetnog LDL holesterola. Vitamini B grupe utiču na jačanje imunološkog sistema, poboljšavaju rad nervnog sistema, utiču na rast i pravilnu deobu ćelija.
Pivski kvasac se preporučuje i kao dopuna u ishrani svih kategorija zdravih ljudi. Koristi se kao dodatak kuvanim jelima (supe, čorbe, variva), voćnim sokovima, jogurtu ili mleku.


• način primene:
Za odrasle 15-20 g dnevno (poželjno je rasporediti u nekoliko doza). Za decu 8-10 g dnevno. Rastvoriti u čaši omiljenog napitka ili dodati jelu.


pakovanje od 200 g
zemlja porekla: Srbija

Ruska apoteka

            Ruska apoteka Niš ---- BILJNA APOTEKA NIŠ --- SUPER HRANA NIŠ - --  tel. +381641137793 --- "NATURA KUTAK" - - - ul. OBILIĆEV VENAC br. 20, Niš --- tel. +381665323446 - - - NAJVEĆI IZBOR ORGANSKIH PROIZVODA U SRBIJI---




Ovaj proizvod možete kupiti u prodajnom objektu :

NATURA KUTAK 
NIŠ 
Ul. OBILIĆEV VENAC br. 20


Savetovalište!
Proizvode možete poručiti i pozivom na brojeve ili putem aplikacije Viber


NATURA KUTAK 


JELENA TASIĆ
☎️+381641137793

SALE
☎️+381665323446



Klikom na link dobijate putokaz i mapu kako da nas nađete


Ovde 


NATURA KUTAK NIŠ OBILIĆEV VENAC 20 (Google mapa) 




среда, 10. јул 2019.

KAPILAR tablete - NIŠ - Ruska apoteka Niš - - BILJNA APOTEKA NIŠ - - SUPER HRANA NIŠ - tel. +381641137793 - ul. OBILIĆEV VENAC br. 20, Niš



Ovaj proizvod možete kupiti u prodajnom objektu :

NATURA KUTAK 
NIŠ 
Ul. OBILIĆEV VENAC br. 20


KAPILAR tablete primenjuju se:
  • U svojstvu preventivnog sredstva za očuvanje funkcije kapilarnog krvotoka
  • Kod hroničnog ishemijskog oboljenja srca, stenokardije, poremećaja ritma srčanog rada
  • Kod hipertenzije (povišenog krvnog pritiska)
  • Kod akutnih oboljenja kao što su: infarkt srca i mozga, pneumonija, bronhit, oboljenja bubrega i dr.
  • U periodu rehabilitacije posle preležanog infarkta
  • Kod bronho-plućnih patologija, hroničnih bronhitisa i traheitisa
  • Kod pojave jake glavobolje, migrene, neuroza povezanih sa spazmom krvnih sudova
  • Kod zapaljenskih, sklerotičnih, dristrofičnih oboljenja očiju
  • Za pojačano delovanje fizio terapije, lasero terapije, magneto terapije i terapije svetlošću
  • Kod delovanja toksičnih supstanci, aktivnog i pasivnog pušenja

  Ruska apoteka Niš - - BILJNA APOTEKA NIŠ - - SUPER HRANA NIŠ -  tel. +381641137793 - ul. OBILIĆEV VENAC br. 20, Niš




Ovaj proizvod možete kupiti u prodajnom objektu :

NATURA KUTAK 
NIŠ 
Ul. OBILIĆEV VENAC br. 20


Savetovalište!
Proizvode možete poručiti i pozivom na brojeve ili putem aplikacije Viber


NATURA KUTAK 


JELENA TASIĆ
☎️+381641137793

SALE
☎️+381665323446



Klikom na link dobijate putokaz i mapu kako da nas nađete


Ovde 


NATURA KUTAK NIŠ OBILIĆEV VENAC 20 (Google mapa) 




Ruski preparat KAPILAR

KAPILAR je preparat koji je razrađen u skladu sa učenjem dr Zalmanova.
U svetu je utvrđeno i priznato da je osnovni mehanizam starenja organizma i uzrok različitih oboljenja povezan sa razaranjem ćelija pod dejstvom radikala koji se stvaraju u procesu životne aktivnosti.
Mlad, zdrav organizam se bori sa ovim pogubnim procesom samostalno, stvarajući antioksidante – supstance koje uništavaju slobodne radikale. Sa godinama, pod dejstvom stresova, nepravilne ishrane, pušenja, zagađivanja životne sredine njihov broj se drastično smanjuje.
Da zaštite zdravlje kapilara i membrana ćelija, sposobne su posebne supstance – flavonoidi, koji se nalaze u biljkama.
Najpoznatiji flavonoidi su ginko-biloba (Kina, Japan), piknoginol koji se nalazi u kori landskog bora (Francuska), i dihidrokvercetin, izdvojen iz sibirskog ariša (Rusija). Na osnovu jedinstvenog flavonoida dihidrokvercetina, ruski naučnici su i razradili preparat KAPILAR.
Ruski preparat KAPILAR štiti membrane ćelija i poboljšava rad kapilara, uspostavlja mikrocirkulaciju krvi u čitavom organizmu, normalizuje razmenu materija na ćelijskom nivou. Njegovo izuzetno jako antioksidantsko dejstvo  mnogo puta premašuje nivo vitamina A, C i E.
Kapilar se može koristiti samostalno ili u kompleksnoj terapiji. Na primer, izvršena ispitivanja su pokazala da je uključivanje KAPILARA u kompleksnu terapiju hipertenzije i srčane aritmije povećalo efektivnost lečenja za 86,7%.
Pored toga, KAPILAR poseduje protivupalno, antihistaminsko dejstvo, takođe deluje i na otoke. Snižava nivo holesterola i smanjuje opasnost od stvaranja tromba, smanjuje gustinu krvi.

INDIKACIJE

  • U svojstvu preventivnog sredstva za usporavanje procesa starenja organizam, kod zamora i pada imuniteta
  • Kod hroničnog isemijskog oboljenja srca, stenokardije, poremećaja ritma srčanog rada
  • Kod visokog pritiska
  • Kod akutnih oboljenja, kao što su infarkt srca i mozga, pneumonija, bronhit, oboljenja bubrega i dr.
  • U periodu rehabilitacije posle preležanog insulta ili infarkta
  • Kod bronho-plućnih patologija, pneumonija, hroničnih bronhita i trahetita
    Doprinosi bržem saniranju upala i otoka bronhija. Povećava se kapacitet pluća
  • Kod pojave jake glavobolje, migrene, neuroza povezanih sa spazmima sudova
    Brzo uspostavljanje mikrocirkulacije krvi i poboljšanje procesa razmene u moždanim ćelijama
  • Kod zapaljenskih, sklerotičkih, distrofičkih oboljenja očiju
  • Način primene: Odrasli i osobe starije od 16 godina 1-2 tablete 2-3 puta na dan za vreme jela.
    Poboljšava se osetljivost i provodljivost očnog nerva, uvećava se oštrina vida, ubrzava resorpciju izliva krvi
  • Za pojačano delovanje fizioterapije
  • Kod delovanja toksičnih supstanci, aktivnog i pasivnog pušenja
    Usled pojačane mikrocirkulacije krvi  u plućima, poboljšava se disanje.
    Aktivira se oslobađanje toksičnih supstanci iz alveola.
Ruska apoteka Niš ---- BILJNA APOTEKA NIŠ --- SUPER HRANA NIŠ - --  tel. +381641137793 --- "NATURA KUTAK" - - - ul. OBILIĆEV VENAC br. 20, Niš --- tel. +381665323446 - - - NAJVEĆI IZBOR ORGANSKIH PROIZVODA U SRBIJI-

ČAGA kapsule Niš - Ruska apoteka Niš ---- BILJNA APOTEKA NIŠ --- SUPER HRANA NIŠ - -- tel. +381641137793 --- "NATURA KUTAK" - - - ul. OBILIĆEV VENAC br. 20, Niš --- tel. +381665323446 - - - NAJVEĆI IZBOR ORGANSKIH PROIZVODA U SRBIJI---







Ovaj proizvod možete kupiti u prodajnom objektu :

NATURA KUTAK 
NIŠ 
Ul. OBILIĆEV VENAC br. 20



Čaga/Ruska carska ČAGA 60 kapsula+mala knjiga
Ruska carska ČAGA , 60 kapsula+mala knjiga
Ruska carska čaga je posebno osmišljen proizvod na bazi čage, vitamina C, cinka i selena za uklanjanje posledica stresa, antioksidativnu zaštitu i poboljšanje imuniteta.

  U kutiji se nalazi i edukativna knjižica o čagi. 

Čaga je lekovita gljiva koja normalizuje metabolizam i povoljno utiče na rad svih organa.

Ruska carska čaga je dijetetski suplement čage sa dodatkom vitamina C, cinka i selena.

Deluje antioksidativno i imunostimulativno.

LEKOVITOST SIBIRSKE ČAGE
Utvrđena je efikasnost sibirske čage kod:
• Gastritisa,čira i kolitisa
• Bolova u stomaku
• Heliko bakterije i kandide
• Upalnih procesa
• Kiselosti organizma
• Kožnih bolesti (psorijaza i ekscemi)
• Bolesti kostiju
• Onkoloških bolesti
• Poboljšanja apetita i sna
• Ublažavanja negativnih pojava hemoterapije
• Bolesti nervnog sistema (alchajmer,parkins,depresija)
• Skidanja lošeg holesterola
• Hroničnog umora
• Jačanja imuniteta
• Regulacije nivoa šećera u krvi
• Gihta
• Odličan izvor antioksidativnih enzima
• Reguliše krvni pritisak
• Reguliše rad srca
• Prirodni izvor melanina za lepu i zdravu kožu

O SIBIRSKOJ ČAGI
Čaga je parazitska gljiva, koja raste na ruskim brezama, na visini između 10-30 metara . Nazivaju je parazitom, jer upija sve lekovito sadržano u korenju, stablu i granama breze i sve te supstance daje ljudima. Obično raste u severnim krajevima Sibira, gde se temperatura spušta i do -40° C. Ima izgled crne ispucale mase, nepravilnog oblika. Sibirska divlja čaga se sakuplja nakon određenog broja godina parazitiranja na drvetu breze, , kada je najlekovitija. Obično, posle 25 godina. Tek tada količina lekovitih supstanci dolazi do najvišeg nivoa koji je potreban svima nama. Ova izuzetna medicinska gljiva sadrži preko 200 nutritivnih supstanci.
Čaga je bogata: aminokiselinama, enzimima, oligoelementima (bakar, selen, cink, mangan, germanijum), mineralima: magnezijum, kalcijum, kalijum, natrijum, gvožđe, fosfor; vitaminima B1, B2, B5, vitaminom K, vitaminom D2 (ergosterolom), koga druge biljke inače ne poseduju. Čaga je moćan izvor više vrsta polisaharida- beta glukana, triterpena, sterola, saponina, inotodiola, trametenolične kiseline, SOD enzima i njenog glavnog sastojka betulinske kiseline, za koju je dokazano da uništava kancerogene ćelije.
Svetski poznata ličnost, ruski disident i nobelovac Aleksandar Solženjicin, uveo je Čagu u zapadni svet kroz svoj roman „Odeljenje za rak“, objavljen 1969. godine. U ovom dirljivom, autobiografskom delu, Solženjicin opisuje kako ga je lečenje Čagom izvuklo iz kandži najteže bolesti, iz poslednjeg stadijuma raka i izvelo u novi život, koji je trajao još 55 godina (1918-2008).

O ovoj moćnoj gljivi pisali su i Sbitnjeva Evgenija u knjizi pod imenom „Čaga gljiva protiv 100 bolesti“; pisac Danilov Nikolaj Ilarionovič „Lekovita Čaga“, zatim knjiga o najnovijim naučnim istraživanjima i kliničkim ispitivanjima, pod naslovom „Čaga – gljiva senzacija“, čiji je autor najčuvenija doktorka fungi-terapeut Irina Filipova, inače autorka lepeze knjiga o lekovitim gljivama. Preparati od Čage danas se proizvode u različitim formama: ekstrakt u kapsulama, ekstrakt u prahu i čaj. Razlika je u tome, što je čaj osušena Čaga, a ekstrakt Čage koncentrat biološki aktivnih supstanci, izvučenih iz tela ploda Čage i ima jačinu nekoliko desetina puta veću u odnosu na čaj.

Pakovanje: 60 kapsula sa KNJIGOM 


Savetovalište!
Proizvode možete poručiti i pozivom na brojeve ili putem aplikacije Viber


NATURA KUTAK 


JELENA TASIĆ
☎️+381641137793

SALE
☎️+381665323446



Klikom na link dobijate putokaz i mapu kako da nas nađete


Ovde 


NATURA KUTAK NIŠ OBILIĆEV VENAC 20 (Google mapa)